Dvadesetpetogodišnjoj Fundi Jilmaz odbijen je zahtev za švicarsko državljanstvo iako cijelog života živi u toj zemlji i tečno govori lokalni dijalekt. Da li bi stranci trebalo da znaju kako se reciklira otpad na bazi ulja ukoliko žele Švicarsku vizu? Da li ljudi koji kupuju po dućanima imaju više prava na državljanstvo od onih koji kupuju po supermarketima? I kakva vrsta sporta je “Hornussing”?
Upravo to su neka od pitanja na koja je Funda Jilmaz trebalo da odgovori u okviru testa koji je polagala za sticanje švicarskog državljanstva.
Funda, koja se bavi crtanjem i živi u gradu Aarau, rođena je u Švicarskoj, a njeni roditelji su porijeklom iz Turske.
Zahtjev za državljanstvo predala je kada joj je njen vjerenik predložio da bude malo aktivnija po pitanju referenduma.
“Rođena sam ovde. Ne znam za drugačiji život. I ne planiram da emigriram”, rekla je komisiji od šest članova na intervjuu koji je uslijedio nakon pismenog testa.
Ipak, nakon dva kruga intervjua i više od 100 odgovorenih pitanja, Jilmazovoj je odbijen zahtev za državljanstvo uz obrazloženje da “živi u svom malom svetu i ne pokazuje dovoljno interesovanja za stupanje u dijalog sa Švicarskom i njenim stanovništvom”.
Mlada devojka je dobila kritike zato što nije imala dovoljno znanja o reciklažnom sistemu u zemlji, i jer nije umijela da navede ime nijednog lanca supermarketa osim Aldija.
Kritikovana je i zato što nije bila upoznata sa “tipičnim švajcarskim sportovima”, kao što su “Hornussen” (mešavina golfa i bejzbola) i “Schwingen” (vrsta narodnog hrvanja). Umjesto toga, Jilmazova je kao tipičan švicarski sport navela skijanje.
Još neka od pitanja bila su “Da li volite pješačenje?”, “Da li biste radije posjetili grad Ženevu ili oblast oko istoimenog jezera?” i “Kojom vrstom fitnes aktivnosti se bavite?”.
Slučaj Jilmazove privukao je veliku pažnju lokalnih medija, nakon čega je uslijedio zahtjev za reformom sistema.
Švicarci su u februaru izglasali uvođenje olakšica u vezi sa izdavanjem državljanstava osobama koje pripadaju trećoj generaciji imigranata, uprkos protivljenju lokalnih desničara. Ipak, državljanstvo i dalje najlakše dobijaju ljudi koji su u proveli braku sa Švicarcima više od šest godina, uključujući i one koji nikad nisu živeli u toj zemlji.
